Zašto je hidrirana koža seksi?

Zato što je čvrsta i podatna! Privlačan izgled – zategnuta i glatka koža bez bora – direktno je povezan sa stepenom optimalne vlažnosti sva tri njena sloja. To znači da dermis (srednji sloj) mora da sadrži 80% vode, epidermis 70% (gornji sloj), a površinski rožnati sloj, ili Stratum corneum, 13%. Drugim rečima, hidratacija je istovremeno način da zaštitimo kožu od nastanka bora i da „izbrišemo“ postojeće. Aktivni sastojci iz hidratantnih preparata prvenstveno zaglađuju fine površinske bore nastale usled dehidracije i paralelno usporavaju nastanak dubokih. Redovnim nanošenjem hidratantnih preparata održavamo prirodnu vlažnost iznutra, pogotovo u tridesetim, jer aktivni sastojci pomažu proizvodnji ureje, amino-kiselina i ceramida u epidermisu, kao i kolagena i hijaluronske kiseline u dermisu, koji u tom dobu počinju da opadaju. Proces starenja nalik je na začarani krug. Oslabljeni fibroblasti (najtipičnije ćelije vezivnog tkiva koji imaju gradivnu i ulogu u sintezi svih komponenti tkiva, u ovom slučaju kože) izazivaju mestimično propadanje dermisa, koji povlači za sobom epidermalni sloj i urušava površinski deo Stratum corneuma.

Koji su sastojci najbolji aktivatori hidratacije?

Sve je više hidratantnih preparata inspirisano popularnim filerima iz područja esetetske medicine. Hijaluronska kiselina i kolagen zvezdani su sastojci filera jer u trenu popunjavaju kožu iznutra i vraćaju joj mladalački izgled. Srećna je okolnost to što na isti način deluju i kad se nanose spolja, u vidu kreme ili seruma. Zašto? Zato što stvaraju površinski film koji sprečava isparavanje vode i vraća je u dermis. Bore su manje vidljive jer je koža zategnutija. Najnovija je vest da su naučnici u kozmetičkim laboratorijima uspeli da rascepe molekul hijaluronske kiseline, koja je sada dovoljno mala da se spolja može infiltrirati u dermis i podstaći fibroblaste da proizvode još više hijaluronske kiseline. Zbog toga dolazi do pojačane proizvodnje kolagena i elastina pa je efekat sličan kao nakon ubrizgavanja filera, iliti „tečnog liftinga“.

Kako da znamo šta koži treba?

Svakom tipu kože potrebna je hidratacija. Čim koža počne da se zateže, puca, gubi sjaj i peruta se, jedan od osnovnih krivaca jeste dehidratacija. Uzročnici akutnih promena na koži mogu da budu nagla promena u mikroklimi i psihički stres, koji ugrožavaju osetljivi hidrolipidni film (emulzija vode i masti kojom je prirodno presvučena površina kože). Navedena stanja ne treba mešati s hronično suvim tipom kože, kojem zapravo manjka masti. Da bi se usporilo ispravanje vode, hronično suvu kožu treba hidrirati i istovremeno joj osigurati hranljivu negu.

Nisu li sve kreme zapravo i hidratantne?

I jesu i nisu. Klasične kreme na bazi glicerina, estera i silikona usporavaju isparavanje vode, zbog čega su idealne za negu normalne do mešovite kože. Manjak masti kod suve kože nadoknađuje se kremama bogatim elementima u tragovima, urejom i hranljivim materijama poput ulja, butera i voskova. Većina formula namenjenih nezi suve kože bazira se na Nobelom nagrađenoj tehnologiji akvaporina, odnosno proteina koji omogućuju bolje „navodnjavanje“ kože.

Šta je s teksturama ulja i seruma?

Oni nisu namenjeni istim tipovima kože! Ulja sadrže stopostotne masnoće pa su dobra za negu suve kože, dok su serumi superbogati vodom i hranljivim materijama, a zahvaljujući stalnom napretku u formulaciji, tekstura im je sve ugodnija i ugodnija. Svi koji imaju masni tip kože treba da nanose samo serume, dok se onima s mešovitim i suvim tipom kože preporučuje nanošenje seruma pa zatim kreme.

Možemo li koristiti istu hidratantnu kremu sa 20 i sa 50 godina?

Ne, zato što koža u različitim dobima ima različite potrebe. Nakon što smo prošli hormonski vrhunac u pubertetu, u dvadesetima dolazi do dehidratacije površinskog sloja, Stratum corneuma, što uzrokuje nastanak sitnih bora. U kožu tada treba ubrizgati vodu da ih popuni i spreči nastanak većih bora. U tom dobu dovoljna je bazična hidrirajuća nega, recimo proizvodima iz linija za osetljivu kožu Vichy Aqualia Thermal i Avène Hydrance. Po ulasku u tridesete usporavaju se mehanizmi stanične obnove, stoga proizvodnju fibroblasta treba podstaći formulama koje su obogaćene hijaluronskom kiselinom i omogućiti koži dodatnu regeneraciju noćnim kremama. U četrdesetima se intenzivira gubitak kolagena, stoga su nam od velike pomoći preparati na bazi retinola. Nešto kasnije, s ulaskom u menopauzu i gubitkom hormona, u negu treba uvoditi sve više hranljivih preparata prezasićenih lipidima.

Treba li hidratantna krema da sadrži UV filtere?

Nije naodmet. Filteri su samo dodatna zaštita, a UV zračenje nije škodljivo samo leti. Dokazano je da tokom zime apsorbujemo čak 50% godišnjeg UVA zračenja. Treba li podsećati da ti zraci prodiru dublje od svih ostalih ultraljubičastih, sve do dermisa, gde stvaraju slobodne radikale i oštećuju fibroblaste? Primarni zadatak SPF-ova (sun protect factor-a) nije usporavanje starenja, nego sprečavanje nastanka raka kože. S druge strane, ima i onih koji upozoravaju da većina filtera prodire u organizam, što je rizik koji ne treba onima koji se izlažu suncu samo desetak minuta dnevno. Osim ako niste vampir, mali su izgledi da toliko zazirete od dnevnog svetla. Zato se svima preporučuje da pre kreme s UV zaštitom na kožu nanesu dobru hidratantnu ili kremu bogatu antioksidansima.