Tekst: Ana Stefanović

Sanda Simona Janković završila je Fakultet za dizajn u Beogradu. Njena prva samostalna revija kolekcije Dark Side of Venus sačinjena je od ultimativno ženstvenih, ali pomalo mističnih crnih komada perfektne forme i obećava veličanstvenu dizajnersku karijeru.

Koji svoj komad izdvajaš kao najkarakterističniji za svoj dizajn?
To bi bila crvena ouroboros haljina, koja je bila deo kreativnog projekta za upis na postdiplomske studije u Parizu. Ona jasno predstavlja moju dizajnersku estetiku – poigravanje i sublimaciju forme i detalja. Haljina kombinuje kožu i muslin i s prednje strane je svedena, blago futurističke forme, dok je na leđima materijal celom dužinom drapiran i ukrašen “krilima” od muslina.

Šta su najveći uticaji na tvoj rad iz drugih medijuma umetnosti?
Ono što me najviše inspiriše, a što je u okvirima umetnosti, jeste film. Moja kolekcija Dark Side of Venus je, recimo, inspirisana Antihristom danskog reditelja Larsa von Triera. Međutim, ne postoje pravila kada sam u potrazi za inspiracijom. Nekad je to religija, nekada samo jedna osoba, knjiga...

Koliko su ti važni komentari drugih na tvoj rad? Koliko se prilagođavaš sredini, tendencijama?
Neosporivo je da svima laskaju pozitivni komentari okoline, ali zaista težim tome da uprkos svemu budem dosledna svojoj estetici. Praćenje tendencija je, naravno, neizostavan deo kreativnog procesa u radu svakog dizajnera.

Šta je po tvom mišljenju poslednja najveća i najuticajnija promena u modi?
Digitalni printovi na odevnim predmetima. Dizajn tesktila sve više konkuriše formama. Budućnost modnog dizajna leži u njima, a inovacija je beskrajna kada su oni u pitanju.

Kako komentarišeš sve veći procvat konceptualne umetnosti?
Sve veći porast konceptualnih umetnika ne implicira i sam razvoj konceptualne umetnosti. Činjenica je da mnogi modni dizjaneri forsiraju konceptualni pristup, ali da samo nekolicina njih čvsto stoji iza njega. Moji favoriti su mlada dizajnerka Iris van Herpen i, naravno, Martin Margiela.

Najvažnije što si naučila o dizajnu?
Dizajniranje zahteva kreativnost, funkcionalnost, tehničku osposobljenost, istrajnost i malo psihologije. Ono što je najvažnije jeste stalna težnja ka inovacijama, konstantan rad na sebi i što veća informisanost.

Kako dizajn menja svet?
Dizajn, kao širok pojam, po mom mišljenju je stalno rešavanje problema i poboljšavanje kvaliteta života ljudi u svakom smislu.

Opiši nam ukratko svoje viđenje modne sezone jesen/zima 2011/12?
Sezonu jesen/zima 2011/12. opisala bih samo jednim terminom – ponavaljanje. Čini mi se da ne postoji neka velika razlika između kolekcijia od prošle i predstojeće sezone. Velike kuće kao što su Louis Vuitton, Burberry Prorsum, Prada, Margiela, Christopher Kane i mnoge druge su, po mom mišljenju, prikazale prilično razočaravajuće kolekcije. Krzno u boji izdvojila bih kao trend koji mi se jako sviđa, kao i kožne kapute strogih formi u boji. Među onima koje su zablistale i koje bih izdvojila kao svoje favorite su kolekcije koje su predstavili Haider Ackermann, Rick Owens, Donna Karan, Marios Schwab, Alexander McQueen i Gucci.

Kako vidiš sebe kao modnog dizajnera za deset godina?
Kao dizajnera visoke mode.