1. Aktivizam je za svakoga

Ovo je jedna od bitnijih lekcija koje smo naučili u protekloj godini. Mediji i veliki deo javnosti još uvek na aktivizam i aktiviste gledaju iz jako ograničenog ugla. Za javnost su to ekscentrični ljudi, ponekad i elitisti (zbog viška slobodnog vremena) koji se lancima vežu za naftna postrojenja ili neprestano gunđaju ispred političara.

Aktivizam s druge strane dolazi u raznim formama, a možda ponekad nismo ni svesni koliko jedan edukativni razgovor može biti itekako vredan aktivistički čin. Koliko inspiracije ljudima može doneti jedan obični tekst nakon kojeg odluče potražiti pomoć ili je samo pružiti drugima u nevolji. Ili kakve tektonske promene mogu izazvati mladi ljudi nakon samo pet minuta utrošenog vremena za izlazak na izbore i biranja opcije koja zaista mari za njihove probleme. Sve je to aktivizam. Od protesta, blokiranja ceste, šarenog transparenta sa smiješnom porukom pa sve do iskrenog razgovora, usputnog edukovanja ili samog bivanja i življenja svog iskrenog i pravog identiteta. Ne moraju svi ljudi biti strastveni oko svih problema koji muče našu planetu, niti svaki dan ispuniti aktivizmom, no mislimo kako svi moramo reagovati na nepravdu u slučajevima kada druge osobe nemaju ili ne mogu dovoljno jako vikati da ih boli – to je minimum ljudskosti. Kako je rekla Linda Sarsour – „Definicija aktivizma se treba redefinisati“. Aktivista ili aktivistkinja je svaka ona osoba kojoj je stalo do nečega i koja to isto može izraziti na bilo koji način pa makar i onaj najmanji. To je nešto što je prirodno u svakome od nas od samih početaka.

2. Feminizam je uključiv pokret

Negativni epiteti koji se pripisuju feminizmu kao pokretu za ravnopravnost žena u svakom smislu, od ekonomskog pa do političkog, posebno su izraženi na Balkanu. Ljudi još uvijek zaziru deklarisati se kao „feministkinja“ ili „feminista“ zbog straha od reakcija društva. U svim zemljama Balkana nasilje nad ženama je u porastu, broj femicida raste, žene su potplaćene ili nezaposlene, njihovo reproduktivno zdravlje zavisi o odluci Crkve ili političara, uslovi u rodilištima su ispod svakog civilizacijskog nivoa, a seksualizacija u medijima je prisutna više nego ikad. Sve to doprinosi krivoj interpretaciji reči FEMINIZAM. Kada ste decenijama potlačeni i odjednom shvatite da treba da imate jednaka prava kao i svi ostali u ovom društvu, sasvim je logično da će reakcije biti žestoke jer druga skupina gubi privilegije na koje je tako lako naviknuta. Drago nam je videti da novije generacije menjaju stvari i menjaju ih brzo. Kada čitate i proučavate feminizme, lako uočite jedan cilj celog pokreta. Jednaka prava za sve. Za svu decu, odrasle osobe, trans ljude, ljude svakog socijalnog statusa i pozadine. Kako to može imati ikakav negativan predznak?

3. Mentalno zdravlje ne sme da bude tabu tema – to oduzima živote

Mentalno zdravlje je tema kojom se, bez izuzetka, trebamo baviti svi bez obzira na to borimo li se s nekom duševnom bolešću ili ne. Iako smo u poslednjih desetak godina napredovali kada je reč o mentalnom zdravlju, postoje segmenti života ljudi, koji imaju određene dijagnoze, koji su obavijeni velom osuda i stigmi. Na primer, na Balkanu je sveprisutna osuda duševnih bolesnika od strane poslodavaca, kolega te užeg i šireg kruga porodice i prijatelja. Ono što mi u svom radu posebno ističemo je lekcija o napuštanju tog srama i bilo kakvih vrsta osude kada su u pitanju ljudi koji pate od onog neopipljivog i oku nevidljivog. Mentalne bolesti su bolesti kao i svake druge. Baš kao što osoba koja pati od dijabetesa ili multiple skleroze treba svoju terapiju, i osobe koje pate od depresije, anksioznosti ili bipolarnog poremećaja trebaju jednako dobru, stručnu pomoć i razumevanje okoline.

4. Ne postoji rok za uspeh, a put koji do istog vodi nije jednak za sve ljude

Uspeh, koji za mnoge predstavlja garanciju za sreću, pojam je s kojim se poprilično često susrećemo. Danas, u vreme kada su nam društvene mreže postale drugi dom i način života, pisanje i pričanje o vlastitom uspehu pojava je s kojom se srećemo na dnevnoj bazi. Iako su priče o vlastitom uspehu velika motivacija i poticaj za rad, moramo biti svesni činjenice da uspeh nije isti za svakoga i da ne mora nužno značiti da će postizanje određenih ciljeva doneti instantnu sreću. U celom ovom haosu modernog sveta i ubrzanog načina života bitno je ponajpre odrediti vlastite ciljeve, stvari koje pokreću NAS, a ne druge te raditi na razvijanju vlastitih sposobnosti kako bismo do tih ciljeva došli te kako bismo uživali u putu koji vodi do tamo. Taj put nikada nije jednak za sve ljude i toga moramo biti svjesni. Neko će "svoj najveći san" ostvariti pre dvadesete, a netko će u četrdesetoj shvatiti što zapravo voli i okrenuti se tomu te postati ispunjen. Kada shvatimo da uspeh nema rok trajanja i da nikada, baš nikada, nije kasno za rad na sebi i idejama koje nas pokreću, lakše ćemo doći do te sreće kojoj, na kraju dana, svi mi težimo.

5. Politika nije dosadna – oni žele da tako mislite i dalje

Kako su nas uspeli uveriti da je veliki broj biciklističkih staza, odvojeni život od roditelja nakon 18. godine, kvalitetan obrazovni sistem, privatni posao bez previše administrativnih prepreka, veliki park za pse, prilagođen ulaz u zgradu za osobe s invaliditetom, besplatni vrtić i dobro plaćena porodiljna naknada dosadna stvar? Kako nam može biti dosadno živeti srećan te zdravstveno i finansijski kvalitetan život?

Zašto većinu ljudi ne zanimaju izbori, a politiku smatraju dosadnom i povezuju je s korupcijom i krađom? Shvatili smo da je odgovor vrlo jednostavan: politika se ljudima gadi jer od nje već godinama ne dobijaju ništa, zapravo ona im oduzima puno toga.

Nezainteresiranost društva odgovara ustaljenim političkim elitama, pa svaki neizlazak na izbore (svakog od nas) na vlasti ostavlja stare garniture koje su zabrazdile u korupciji i nepotizmu.

Politika nije dosadna. Politika je umeće upravljanja državom te časnog rada za svoju zajednicu. Politika popravlja veliku rupu na cesti ispred tvoje kuće, omogućuje ti da lagodno putuješ po svetu, pruža ti podstrek ako je tvoje zanimanje retkost u poslovnom okruženju i uči te osnovnim ljudskim pravima.

Nemojte dopustiti da vas zavaraju i usade vam taj promašeni narativ kako vaš glas ne znači ništa. Pet minuta vašeg vremena i izlazak na izbore može promeniti i više nego što ste ikada zamislili. To nikako ne može biti dosadno!

Tekst: Grof Darkula