Da nošenje i korišćenje prirodnog krzna u modne svrhe oslikava neetičko ponašanje dokazuje i činjenica da su prestižni hi-end brendovi prestali da ga koriste za svoje kolekcije, a kad je 2018. godine kao breaking fashion news Michael Kors, prepoznatljiv po raskošnim bundama, objavio da nastavlja proizvodnju u okviru svog luksuznog brenda fur free, sve je bilo jasno. Luksuzni modni brendovi napokon su poklekli pred opravdanim pritiskom aktivista za životinjska prava, ali i promenama ponašanja i ukusa fashion potrošača.

Veliki broj prestižnih brendova priključio se traženju alternativnih metoda pribegavajući lažnom krznu, ali ni ono nije adekvatan izbor. Zašto?

Eko pritisku pristupili su i ostali veliki luksuzni brendovi kao što su Gucci, Versace, Burrbarry, Chanel, Prada kao bivše pristalice trgovine krznom. Da ne pominjemo Nedelje mode u Oslu, Amsterdamu, Helsinkiju i Melburnu koje su odavno pristalice fur free stava. U Americi Kalifornija je 2019. godine bila prva država koja je zakonski pečatirala ovu decenijsku borbu u današnjem sustainability vremenu.

Veoma je logično što modna industrija napokon rapidno beži od industrije krzna koja godišnje ubija oko 100 miliona životinja, ali ni alternativni materijali sa efektom lažnog krzna koji se obrađuju jakim hemikalijama poput formaldehida nisu biorazgradivi, što zapravo nameće zaključak da ni oni nisu najbolje rešenje za očuvanje životne sredine.

Tako je krenula nova modna debata koju pokreću aktivisti širom sveta zbog negativnog eco impacta koji veštačko krzno izaziva na prirodnu sredinu. Mada možda danas conscious fashionisti ipak ne treba da biraju između dva manja zla jer danas postoje kompanije poput Ecopela koje savremenim tehnologijama pružaju usluge proizvodnje veštačkog krzna, a u proizvodnji koriste reused hemikalije i vodu.

Ovaj princip proizvodnje i cirkularni pristup modi jeste prioritet, a prihvatljiv je kako za očuvanje planete, tako i za ljubitelje životinja, a za još posvećeniji pristup eco friendly brendovi pristupaju recikliranju veštačkog krzna, kao i njegovoj proizvodnji od otpada poput plastičnih flaša.

Teško je zamisliti da industrija krzna, prirodnog ili veštačkog ikada bude sustanable, posto je prirodno krzno zbog upotrebljenih hemikalija trajno, a veštačko nije biorazgradivo, a izrađeno je od plastike pa svi znamo šta to znači za sredinu. Fashion vegan pionirka na ovom polju prikazala je prošle godine prvu bundu koja je bila izrađena od KOBE, lažnog krzna od corn-based sastojaka koja je osvojila nagradu za inovaciju godine na PETA Fashion Awards 2019, a koju je ponela model Natalija Vodianova.

Sustainable fashion podrazumeva zaštitu budućnosti naše planete a to znači pažljiv odabir resursa koji se koriste kako bi se smanjio otpad i loš uticaj na klimu, zaštitu životinja kao i zaštitu radnika koji rade u modnoj industriji. Podizanje svesti potrošača o brendovima koji poštuju ovaj princip sve je veće, a popularizacija eko krzna porasla je za čitavih 150 odsto na vest da je kraljica Engleske novembra 2019. godine javno izjavila kako više neće nositi pravo krzno. Podignuta svest potrošača ogleda se i u informacijama da se svake godine na internetu po osam odsto manje traži pojam pravo krzno, dok se termin recycling plastic potažuje čak 35 odsto više.

Ove činjenice ukazuju na sve osvešćenije fashion generacije koje brinu za opstanak planete, kao i za dobrobit životinja i govore u prilog povećanju pozitivnog uticaja na svest potrošača. Iako je recycle na Googleu traženija reč od biodegradable postoji pozitivno kretanje pa sledi korak koji će produbiti ovu temu i još više popularizovati termine poput bio-based faux fur ili vegan materials kad budemo online tražili svoj novi model bundice za zimu razmišljajući o poreklu i tehnološkim inovacijama vremena koje u prvi plan stavlja sledeći modni trend - održivost!

 Kakva je situacija u našoj zemlji pitali smo Jelenu Stevanović koja je co-founder i vice president udruženja Animalia 269. 

„Zakon o dobrobiti životinja iz 2009. godine propisuje zabranu uzgoja životinja radi proizvodnje krzna. To je jedna od odredbi koje pokazuju da je Zakon pisan po uzoru na slične zakone razvijenijih zemalja i predstavlja plod višegodišnjeg zajedničkog rada aktivista i organizacija koje se bave zaštitom i pravima životinja. Poslednjih godina, svetska javnost prepoznaje prirodno krzno kao okrutnu, a nepotrebnu praksu tako da veliki broj javnih ličnosti, ali i modnih brendova iz celog sveta, prirodno krzno menja ne-životinjskim alternativama.“

*Tekst je objavljen u sklopu projekta koji je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.