Romani su deo mašte pisca, ali emocije koje oni izazivaju su prave. Ova osećanja rastu zbog naše povezanosti s likovima iz romana, kao i iz veze protagonista i drugih u kontekstu šireg društva. Kako pratimo uspone i padove pažljivo ukrašene priče, gradimo veze u regijama mozga, koje su zadužene za društvene i emocionalne odnose.

Prema nedavnim istraživanjima, rezultat razvijenih osećanja koja se formiraju i rastu dok čitamo knjigu su bolje razumevanje drugih ljudskih bića i dublja empatija, što dovodi do poboljšanja socijalnih veština. 

Sajt čuvenog naučnog magazina Scientific American sastavio je listu od deset romana za koje naučnici smatraju da mogu značajno da poboljšaju emocionalnu i socijalnu inteligenciju.

The Sorrows of young Werther (Johan Volfgang fon Gete, 1787. godine)

Ovaj roman je obeležio početak romantizma, pokreta koji podiže snažne emocije do načina na koji danas doživljavamo umetnost. Mladi Verter se isprva zaljubljuje u verenicu svog najboljeg druga, ali kasnije uviđa beznadežnost te situacije. Kada je knjiga prvi put objavljena, poistovećivanje sa Verterom je bilo toliko snažno i zastupljeno da su se ljudi oblačili i ponašali kao on.

Pride and prejudices (Jane Austen, 1813. godine)

Ovo je možda i najbolja ljubavna priča ikada. Umesto zaljubljivanja u stranca koga ste ugledali u sobi, ovde se ljubav razvija između dvoje ljudi koji su silom prilika zajedno i kako spoznajemo sebe same, tako raste i njihova ljubav. Austen vešto piše tako da čitalac upoznaje likove istovremeno i na isti način kao što i znanje o njima samima raste.

The Scarlett Letter (Nathaniel Hawthorne, 1850.godine)

Puritansko društvo XVII veka osuđuje mladu Jastiru Prin i primorava je da nosi skerletno slovo na čelu, kao znak sramote, jer je preljubnica i ima vanbračno dete. Njeno isključenje iz društva omogućava joj da spozna njegove dublje mreže i funkcionisanje od ljudi koji su više nego konvencionalni članovi društva.

Madam Bovary (Gustave Flaubert, 1856. godine)

Čuvena priča o Emi Bovari, koja se udala za ljubaznog, ali priglupog seoskog lekara i upušta se u aferu sa lokalnim zemljoposednikom. Flober je prvi formulisao eksplicitnu teoriju o tome kako se piše fikcija u prozi. U ovom romanu, njegovom remek delu, on omogućava čitaocima da vide svet i kroz Emine oči, a istovremeno i iz spoljnog ugla.

Midllemarch (George Elliot, 1870. godine)

Virdžinija Vulf je ovo delo nazvala jednom od nekoliko engleskih romana, koji su napisani za odrasle ljude. Ovo je priča o tome kao je kvalitet naših emocija odgovoran za kvalitet naše veze. Ovo je prvi roman u Engleskoj sa potpuno artikulisanim portretima likova unutar i izvan njihovog iskustva i doživljaja.

Ana Karenina (Leo Tolstoy, 1877. godine)

Mnogi je smatraju najboljim romanom svih vremena. Ana Karenjina nas u potpunosti angažuje uvodeći nas u sve emocije i postupke glavnog lika i omogućava nam da shvatimo da, iako se čini da je ljubav jača od svega, to možda neće biti dovoljno da Anu Karenjinu održi u životu.

Mrs Dallowey (Virginia Woolf, 1925. godine)

Kratki roman, koji je smešten u London za vreme prvog svetskog rata je divno poniranje u tok svesti. Unutar uma Klarise Dalovej, mi opažamo njen osećaj za druženja, brigu oko ćerke, uspomene iz njene mladosti i razmišljanja o čoveku za koga je odlučila da se ipak ne uda i shvatamo njenu povezanost sa ljudima širom celog Londona.

Beloved (Toni Morisson, 1987. godine)

Nakon građanskog rata, Setu, izbeglu robinju progoni duh njene kćerke, Voljene, koju je morala da ubije kako bi sprečila njen povratak u ropstvo. Priča počinje ovako: "124 je pakosna. Puna je bebinog otrova". Voljena proganja Setinu kuću, 124 Bluestone put, Sinsinati, gde je ubijena. Pol D, koji je takođe bio rob Slatke kuće, stiže do ove kuće i pokušava da pomogne Seti da ostavi prošlost za sobom. Kako se Seta bori sa svojim bolnim uspomena iz prošlosti, tako se čitalac bori sa njom.

Disgrace ( John Maxwell Coetzee, 1999. godine)

U ovom romanu, čija se radnja odvija u Južnoj Africi nakon aparthejda, engleski profesor Dejvid Lurie, čovek bele boje kože, započinje aferu s Melani, svojom mladom učenicom crnkinjom. Afera pokreće niz događaja koji bacaju svetlo na odnose između bivših kolonizatora i ljudi koji su bili kolonizovani. Lurijeva afera je otkrivena i on u nemilosti napušta fakultet i živi sa ćerkom u nesigurnim uslovima. Oboje moraju da se prilagode svetu u kojem se balans meri pomoću moći.

The relucant fundamentalist (Mohsin Hamid, 2007. godine)

Ovo je priča o Čangezu, najboljem studentu u klasi na Prinstonu, koji nakon 11. septembra i napada na Bliznakinje, ne može da nastavi da radi u firmi u kojoj je postigao veliki uspeh, već mora da se vrati u Lahore, u Pakistan. "Nerado fundamentalist" govori o sukobima ideologija gde percepcija i sumnja imaju moć odlučivanja o životu i smrti.

izvor: menshealth.rs