Do 15. septembra u Galeriji SANU (Knez Mihailova 35) biće otvorena izložba „Edgar Dega: Trenuci posmatranja“ koju organizuju Narodni muzej u Beogradu i Galerija SANU.

Osnovu izložbe čine radovi iz Narodnog muzeja u Beogradu, ukupno 29 Degaovih ostvarenja, pre svega crteža i monotipija. Trenuci posmatranja iz Narodnog muzeja upućuju posmatrača neposredno u središte umetnikove izražajnosti.

U umetnikovim crtežima na izložbi "Edgar Dega. Trenuci posmatranja", od kojih nejveći broj potiče iz kolekcije Eriha Šlomovića, mladog Beograđanina, tragično nastradalog u Drugom svetskom ratu, posebno u ostvarenjima nastalim u osmoj deceniji 19. veka, posetioci će moći da prepoznaju uticaj naučnog realizma.

Izložbu u galeriji SANU pratiće i predavanja i tribine.

Kratka biografija slikara:

Dega je bio sin bankara italijanskog porekla i Kreolke iz Nju Orleansa (SAD), koja je umrla kada je Edgar imao 13 godina.1853. godine počeo je studije prava, ali se 1855. godine prijavio na Akademiju lepih umetnosti. Zatim Dega putuje u Rim. 1866. godine se vraća iz Rima u Pariz obogaćen iskustvima koje je sakupio. U početku je slikao istorijske teme i portrete po ugledu na Engrea, a za razliku od Engra - samo portrete svojih prijatelja, samo u ulju a 70- tih godina je zavoleo i počeo da slika u pastelu i temperi.

Pod uticajem italijanskog slikarstva, zabavljen uglavnom koloritom i koloritnom stranom pojave slikao je pored portreta i aktova pojave iz svakodnevnog života i uglavnom scene iz pozorišta - balerine i konjičkih trka. Zahvatao je u svojim slikama sa izraženom skraćenicom i lepršavim pokretom trenutna raspoloženja a njegovo duboko osećanje karaktera ljudi daje težinu čak i naizgled slučajnim prizorima. I kada je prišao inpresionizmu on nije napustio svoju sklonost ka crtanju i crtežu i njegova najlepša dela su nastala u tehnici pastela. Godine 1865. izlaže u Salonu (službena izložba na Akademiji lepih umetnosti u Parizu) i njegovi su radovi bili oberučke prihvaćeni u svetu konvencionalne umetnosti.

Poznat je po slikama balerina iz pozorišnoga života i konja iz konjskih trka i pre se zanimao za motive iz života negoli za mitološke teme. 1870. Izbio je Francusko-pruski rat u kome je učestvovao.1873. posećuje severnu Ameriku. 1886. godine učestvuje poslednji put na izložbi sa impresionistima. Od 1886. nalazi nove motive i aktivno slika. Dega je kroz rat otkrio svoje probleme sa vidom i očima što ga je jako zabrinjavalo i kako se nikada nije ženio poslednje godine je proveo skoro slep lutajući ulicama Pariza dok nije tu i umro 1917. godine.

Pred kraj života postavši skoro slep počeo je da izrađuje male figure svojih omiljenih motiva balerina i konja u vosku i glini. Jedna od njih "Balerina" nalazi su u Metropoliten muzeju u Njujorku.

Zapratite ELLE na Instagramu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>https://www.instagram.com/elleserbia/