Rođen 1935. godine u Gabrovu, još kao dete pokazao je umetničke predispozicije.

Njegov otac, Vladimir Javašev, bio je biznismen i imao je fabriku tkanina, a njegova majka, Cveta Dimitrova, bila je sekretar na Akademiji lepih umetnosti u Sofiji.

Kuću su im reodvno posećivali umetnici, koji su upravo i zaslužni za otkrivanje talenta koji je posedovao Christo.

Studirao je slikarstvo u Sofiji, a potom je umetnošću toko 50-ih godina prošlog veka nastavio da se bavi u Pragu, zatim Beču, Ženevi i naposletku Parizu.

Njegovo stvaralaštvo na početku karijere obeležilo je siromaštvo, dok su na njegov umetnički izražaj direktno uticale političke nedaće koje su zadesile Bugrasku tokom njegovog odrastanja.

Razlog zbog koga se njegova umetnost najbolje može opisati izjavom koju je sam jednom prilikom dao.

"Umetnički rad je svojevrsni vrisak za slobodom".

Christo je svoju slobodu našao u zagraljau ljubavi sa Parižankom vatreno-crvene kose Jeanne-Claude. Ona je postala njegova životna partnerka, poslovna, njegova muza, njegova kreativna srodna duša.

Upravo je Jeanne-Claude bila ta koja je bugarskom umetniku dala vetar u leđa i ohrabrila ga da svoje "male" redove - poput prekrivene šivaće mašine, pretvori u velike.

Naime Christov prvi umetnički projekat koji podrazumeva predstavljanje svakodnevnih objekata u formi umetnosti, datira još iz 1920, i bila je to upravo ova šivaća mašina prekrivena i uvijenea ćebetom, koja je njegovu ženu oduševila.

Zanimljiv je podatak iz ljubavne priče ovom slavnog para, taj da se Jeanne-Claude na početku poznanstva sa Christom udala za drugog muškarca (po standardima više odgovarajućeg od siromašnog umetnika iz jugoistočne Evrope) i nakon tri nedelje braka napustila ovu vezu.

Vratila se Cristu i od tada su bili nerazdvojni.

U početku Christo je sam radio na svojoj vrlo originalnoj i svakako efektnoj umetnosti, a jedan od njihovih prvih značajnih zajeničkih projekata bio tokom 60-ih godina prošlog veka - u pitanju je zatvaranje prolaza u ulici Visconti. Umetnici su prolaz zatvorili sa buradima punim ulja.

I to je bio samo početak.

Zajedno su postali poznati po originalnim postavkama, uključujući i pakovanje najpoznatijih svetskih građevina i prostora. Njihov najpoznatiji projekat je umotavanje Rajhstaga u Berlinu pomoću 100.000 kvadrata srebrne tkanine.

Umotavali su obalu u Australiji, tkaninom opkolili ostrva na Floridi, spustili platnenu zavesu u Kaliforniji, u Londonu je, pre dve godine, napravljena plutajuća mastaba, sačinjena od 7.506 buradi za naftu.

Christo Javacheff preminuo je u 31. maja 2020. u 84 godini života u Njujorku.