Putovanje kroz neodoljive mirise: Vodič za evropsku rutu najlepših natkrivenih pijaca

Otkrijte najlepše natkrivene pijace Evrope, od Madrida do Londona, i uživajte u autentičnim mirisima i ukusima lokalne kuhinje. Dodajte Elle u vaš Google izbor
Ovde možete pojesti tapas s nogu, uz čašu vermuta i porciju boqueronesa u marinadi. Inače, ovo je najfotografisanija pijaca u Španiji. Foto: JesúS HellíN / Zuma Press / Profimedia

Svaki grad ima dve biografije: onu koju čitamo u vodičima i onu koju upoznajemo na pijaci, među gajbicama ribe i glasovima prodavaca i kupaca koji se cenkaju oko cene maslina. Ova druga je gotovo uvek autentičnija, a svakako mnogo mirisnija i ukusnija. Zato ove godine, umesto uobičajenog obilaska muzeja i vidikovaca, vredi napraviti drugačije putovanje: evropsku rutu kroz najlepše natkrivene pijace, na mestima gde se miris citrusa, toplog hleba i mora oseća i pre nego što zakoračite unutra.

Madrid i Barselona: Dva različita sveta

Madrid čuva pijacu Mercado de San Miguel, pažljivo restauriranu konstrukciju od gvožđa i stakla s početka 20. veka. Ovde možete pojesti tapas s nogu, uz čašu vermuta i porciju boqueronesa u marinadi. Ovo je najfotografisanija pijaca u Španiji, što se pomalo i primećuje, ali je i dalje odlično mesto za početak dana pre šetnje centrom grada.

U Barseloni, međutim, Boqueria je mnogo teatralnija. Tezge su pune tropskog voća isečenog u savršene oblike, gomile morskih plodova leže na ledu, a zvuk noževa odzvanja po drvenim daskama. Vredi doći rano ujutru, kada katalonski ugostitelji dolaze u nabavku i kada je pijaca još uvek više radno mesto nego turistička razglednica.

Lisabon: Food hall koji je promenio pravila

Mercado da Ribeira, danas poznat i kao Time Out Market, odlučio je da krene drugačijim putem. Polovina prostora pretvorena je u pažljivo osmišljen food hall, gde iza svake tezge stoji lokalni šef ili restoran. Iako je ovaj potez izazvao negodovanje ljubitelja tradicionalnih pijaca, savršen je za one koji žele da na jednom mestu probaju najbolje od portugalske kuhinje, od bacalhaua do još toplih pastéis de nata.

Italija između lagune i kovanog gvožđa: Venecija i Firenca

U Italiji prvo mesto pripada pijaci Rialto u Veneciji, gde riba i dalje stiže iz lagune u zoru, dok prodavci voća i povrća razgovaraju na gustom lokalnom dijalektu.

U Firenci se, s druge strane, nalazi Central Market, smešten u konstrukciji od gvožđa i stakla iz 19. veka koju je projektovao Giuseppe Mengoni, isti arhitekta koji je projektovao Galleriu u Milanu. Prava kupovina odvija se u prizemlju, dok se na spratu nalazi gourmet street food ponuda.

Berlin: Pijaca koja je odolela komercijalizaciji

U Berlinu treba zapamtiti ime Markthalle Neun, u srcu Krojcberga. Otvorena je 1891. godine, a projektovao ju je arhitekta Hermann Blankenstein. Bila je deo gradskog plana čiji je cilj bio da se u trgovinu hranom uvedu veći higijenski standardi i red.

Godinama je bila napuštena i pretila joj je transformacija u tržni centar, ali su je stanovnici kraja sačuvali i ponovo otvorili 2011. godine, tačno 120 godina nakon njenog prvog otvaranja. Danas, među stubovima od livenog gvožđa i originalnim vitražima, mali proizvođači iz Brandenburga prodaju sir, hleb i meso. Tu je i čuveni Street Food Thursday, kada se svakog četvrtka uveče pijaca pretvara u međunarodni centar hrane sa ramenom, hinkalijem i etiopskom indžerom. Ovo je savršeno mesto za razumevanje Berlina, grada koji istovremeno ume da bude istorijski i potpuno moderan.

Beč, Budimpešta i London: Nezaobilazna tačka na severu

Ljubitelji spektakularnih pijaca ne bi trebalo da propuste bečki Naschmarkt, dugu otvorenu pijacu ispunjenu začinima, kiselim povrćem i turskim tezgama, kao ni Great Market Hall u Budimpešti, prepoznatljivu po impresivnom krovu sa šarenim pločicama i tezgama na kojima je paprika naslagana poput piramida.

Za kraj, tu je London. Borough Market, smešten ispod železničkih mostova nedaleko od Temze, i dalje je savršeno mesto da shvatimo kako grad koji često prati reputacija mesta sa skromnom gastronomijom zapravo može prijatno da iznenadi.

Ono što povezuje sva ova mesta nije arhitektonska lepota, iako je ona često zaista impresivna, već nešto mnogo jednostavnije. To su i dalje autentična mesta na kojima se ljudi cenkaju, upoznaju i vraćaju iz nedelje u nedelju. Putovati kroz njih znači izabrati Evropu koja još uvek govori glasno, od jedne tezge do druge, bez potrebe da joj neko objašnjava priču.

U galeriji pogledajte najposećenije muzeje na svetu.

Izvor: Elle Italia