Tina Gorjanc, modna dizajnerka poreklom iz Slovenije, nedavno je na sebe skrenula pažnju javnosti projektom koji je radila za svoj Master program za Central Saint Martins, modni fakultet u Londonu.

Naime, ona je od sačuvanih vlasi kose preminulog modnog dizajnera Alexandra McQueena u laboratoriji uzgojila ćelije kože i od njih napravila jakne i torbe. Proizvodi na sebi sadrže i tetovaže koje je dizajner imao, njegove mladeže i sunčeve pege, a na suncu bi mogli i da potamne.

Gorjanc kaže da je projekat dobio dosta pažnje javnosti, ali iz pogrešnih razloga. Tvrdi da ne želi da inicijativa bude poznata kao “jeziva modna kolekcija napravljena od kože poznate osobe”, već da iza sebe ima dublje razloge.

“Zahvalna sam što neki mediji stvarno nastoje da promovišu šire pitanje ovog projekta. Ali, žalosna sam jer drugi mediji stavljaju fokus na proizvod i umanjuju njegov značaj predstavljajući ga kao dizajnersku kolekciju”, rekla je Gorjanc.

Otpad iz bolnica na modnim pistama

Problem na koji Gorjanc želi da ukaže je nedostatak pravne regulacije koja bi zaštitila genetski materijal ljudi. Trenutno, ova vrsta materijala nije pravno zaštićena i dosta materijala na kojima se vrši istraživanje potiče od živih osoba koje su prošle neku operaciju, a ostaci delova njihovih tela ostali kao vlasništvo bolnica.

Gorjanc tvrdi da bolnice ove materijale prodaju bioinžinjerskim kompanijama koje ih koriste kao izvor matičnih ćelija. U nekim slučajevima ove kompanije rade s luksuznim brendovima pa se ćelije koriste za razne produkte nad kojima vlasništvo onda ima kompanija.

Gorjanc kaže da je izabrala genetski materijal Alexandra McQueena između ostalog i jer je želela da ukaže na to da se genetski materijal može ukrasti od bilo koga.

“Zbog nedostatka legislative u polju zaštite genetskog materijala želela sam da pokažem kako neko može dobiti biološki materijal iz izvora za koje biste mislili da su izuzetno zaštićeni. McQueenove genetske informacije bile su zanimljive iz te perspektive što je mrtav, ima ogromno modno carstvo koje je zaštićeno autorskim pravima i ima rođake koji su nasledili njegov imetak. Ali, njegove genetske informacije još uvek nisu dobro zaštićene”, rekla je Gorjanc.

Alexander McQueen bio je poznati britanski modni dizajner koji se ubio 2010. godine. Slavni dizajner jejanc izazvao dosta kontroverzi i pokrenuo polemiku u javnosti o etičnosti repliciranja ljudskog genetskog materijala.

Novinar Guardiana Johnatan Jones je pravljenje torbi od ljudske kože nazvao “zločinom” i napravio paralelu sa serijskim ubicama koji su pravili trofeje od kože.

Međutim, drugi smatraju da nošenje jedne ovakve torbe nije ništa manje etički ispravno od nošenja torbi od kože mrtvih životinja.

Gorjanc se s njima slaže.

“Mislim da je ovaj proces zaista dobra alternativa sadašnjem pravljenju proizvoda od kože. Prvo što je etički ispravnije jer ne zahteva pokolj životinja, drugo jer nema nepotrebne nusprodukte i održivije je u tom smislu, a treće jer se može raditi na zahtev i moglo bi delimično rešiti problem nestanka resursa. Već postoje kompanije koje razvijaju takve materijale i ja verujem da je to jedna od potencijalnih alternativa za budućnost”, rekla je Gorjanc.

Predsednica PETA-e, organizacije za zaštitu prava životinja, Ingrid Newkirk za Klix.ba je rekla da, ukoliko Gorjanc ima dozvolu da koristi kožu to joj se čini kao dosta bolji način za pravljenje kože za torbe i jakne nego ubijanje drugih živih bića i krađa njihove kože samo zato što o njihovim osećanjima i boli ne znamo dovoljno.

“Zašto bi iko želeo da nosi ili koristiti kožu u 21. veku, kao svega lišeni pećinski čovek, to je misterija i pokazuje neznanje, aroganciju i nedostatak mašte. Ideja Tine Gorjanc bi barem kupovinu kože učinila etički ispravnom jer ne bi uključivala ubijanje”, rekla je Newkirk i dodala da je budućnost u mesu i koži uzgojenim u laboratoriji.

izvor: klix.ba

Zapratite ELLE na Viberu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>http: //www.viber.com/ellesrbija