Mesec za nama u modnom svetu obeležio je skandal u čijem središtu se našao čuveni dvojac Dolce Gabbana i njihova otkazana revija u Kini. Da se podsetimo, optuženi su za rasizam zbog video kampanje koja je najavljivala reviju, a ekscentrični Stefano Gabbana dodatno je dolio ulje na vatru svojim komentarima na račun Kine i njenih stanovnika.

Međutim, revijom Alta mode, održanom u nedelju, u raskošnoj Palati Lita (Palazzo Litta) u Milanu, tim Dolce Gabbana nas je podsetio da se ipak ne mogu urušiti preko noći, a posebno ne na evropskom tlu gde ih još uvek prati dobra reputacija. 

O čemu svedoči i činjenica da je većina prikazanih kreacija bila kupljena pre kraja svečanog ručka nakon revije. Najnovija haute couture kolekcija dizajnirana je od početka godine, za koju, čini nam se, nisu mogli izabrati bolji tajming - odeća sa motivima umetničkih dela italijanske renesanse mogla bi da označi i preporod čuvenog brenda.

Vešto promišljena i savršeno izvedena revija “milanske renesanse” hronološki započinje prikazima dela iz poznog 15. veka kada je Leonardo da Vinci živeo i radio u Milanu pod patronatom nadvojvode Ludovica Sforze.

Na jednoj haljini se našao se Leonardov rad baš iz tog perioda - “Dama sa hermelinom”, na kom je prikazana Cecilia Gallerani, ljubavnica nadvojvode Sforze.

Istaknuti natpis na rubu haljine o autoru i nazivu slike koja danas predstavlja nacionalno blago Poljske, kao i uramljena reprodukcija u ruci manekenke, svedoče o nameri kreatora da iznova pruže omaž italijanskoj kulturi, umesto ispraznog preuzimanja umetničkih motiva. 

Na nekoliko odevnih predmeta u kolekciji našla su se dela umetnika poznatog po slikanju Madona  - Raffaella Sanzia. Čuvena “Sikstina Madona” koja se danas čuva u Drezdenu, našla se na ženskoj haljini, ali i na muškom kaputu.

Ova monumentalna oltarska slika je izvanredan dokaz uticaja italijanskog umetničkog nasleđa na globalnom nivou. Ona dospeva u Drezden sredinom 18. veka kada ju je za ogromnu svotu novca otkupio saksonski knez.

Međutim, pred kraj Drugog svetskog rata, ruska Crvena armija je pronalazi skrivenu u jednom tunelu u Švajcarskoj, odakle je vozom otprema u Moskvu. Nakon Staljinove smrte 1955, slika je vraćena Nemcima u svrhu “jačanja diplomatskih odnosa”. 

Na reviji Alta mode nisu izostali ni Tiziano Vecceli i Sandro Botticelli.

Jedna raskošna duga haljina ponela je prizor mitološke scene o Bahusu i Arijadni, sa jednog od najpoznatijih Tizianovih dela koje se čuva u Nacionalnoj galeriji u Londonu. 

Bogat kolorit, ali specifična kompozicija venecijanskog umetnika su tehnički izvanredno preneti na materijal od kog je izrađena haljina.

Botticelijeva “Madona sa detetom” je postavljena ne samo na odevni predmet, već i u medaljon na ukrasu za kosu. 

Pažljivim odabirom najboljih ostvarenja italijanske renesanse koja se danas pretežno ne nalaze u Italiji, ali su ipak neodvojiva od italijanske kulture, Dolce i Gabbana je želela da skrene pažnju na sebe kao deo ove kulturne tradicije, koja je istovremeno i međunarodna.

Upotrebom umetničkih dela ovog ranga, izvedenih na odeći istinskom tehničkom virtuoznošću, oni vrše neskrivenu kulturnu propagandu, ističući svoj brend kao legitimni deo kulturnog sistema Italije, koji je sveprisutan u čitavom svetu posredstvom mode, gastronomije, ali umetnosti.

Sudeći po zvanicama na reviji koje su došle iz Amerike, Kanade, Indije, Nemačke, Japana, ali i spominjane Kine, decenije stvaralaštva Dolce i Gabbane prerasle su same kreatore, dokazavši da ih otkazana revija u Šangaju i raspad kineskog tržišta nisu pokolebali, već su ih podstakli da nastave utabanim stazama italijanske istorije, čiji su deo i oni sami što su ovo revijom Alta mode i potvrdili. 

Autorke teksta Sofija Savić i Jovana Milovanović sa bloga Slike i prilike.

Zapratite ELLE na Instagramu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>https://www.instagram.com/elleserbia/