Tekst: Jelena Karakaš

Oktobar koji miriše na leto. Četvrtak, ležeran kao da je vikend. Zalogaji crne čokolade i mali modni razgovori. Čuvena kostimografkinja Angelina Atlagić ugostila nas je u svom stanu u centru Beograda i dopustila nam da zavirimo u njen mali bajkoviti svet. Elegantna i prefinjena dama pokazala je garderober koji nedvosmisleno ukazuje na to ko je njegova gazdarica. Malena prostorija okupana mekanim svetlom ispunjena je brižljivo složenom odećom, obućom i modnim dodacima. Sve je pod konac i nadohvat ruke. Kombinacije su složene i spremno čekaju; to je neophodno jer je Angelina večiti nomad, njen posao podrazumeva saradnju sa umetnicima širom sveta. „Moj posao veoma utiče na moje oblačenje. Sve mora biti prilagođeno putovanjima, a često se moja radna odeća pretvara u odeću za veče, tako da je imperativ da sve što imam bude praktično.“ Dok su na sceni njeni kostimi raskošni, bogato ukrašeni i u svim bojama duge, Angelina privatno voli minimalizam. Pre svega tu je bela, koju razbija detaljima u jarkim bojama. Kao ključni komad svog garderobera izdvaja ešarpe, koje nosi u skoro svim kombinacijama.

Racionalno & praktično
Dok sedimo u dnevnom boravku i opušteno ćaskamo, uveravam se da bela zaista dominira u Angelininom životu. Njen prostor, kao i stil zahvaljujući beloj deluju prozračno, rasterećeno, prijatno. Udobnost joj je ideja vodilja kada bira odeću. Iako mnogi raspoloženje popravljaju popunjavajući garderober, Angelina uz osmeh priznaje da baš i nije neka kupoholičarka. „Nisam neko ko preterano uživa u šopingu. Najčešće kupujem na aerodromima. Slučajno i usput. Jednostavno, nemam potrebu da nešto kupim samo kupovine radi. Vrlo sam racionalna i praktična kada je o šopingu reč. S druge strane, posao mi je takav da sam po čitav dan okružena materijalima. Kupujem metre i metre najfinijih tkanina. Tražim, biram, pazarim...“

Moda kao umetnost
Jovan Ćirilov za nju je rekao da je u životu tiha, a u umetnosti snažna. Posle više od 150 predstava za koje je osmislila kostime, Angelina i dalje nije izgubila kreativnu energiju. Zaneseno opisuje kostime za predstavu Uspavana lepotica koja je izvedena u Sankt Peterburgu, u Mihajlovskom teatru. Kostimi su izazvali veliku pažnju medija, a prvi put u Rusiji kostimi za balet predstavljeni su na pravoj modnoj reviji. U okviru Aurora Fashion Weeka u Sankt Peterburgu Angelina je predstavila sve kostime iz predstave. Ne samo što je načinila korak napred kada je kostime poslala na modnu pistu već je, svesna prednosti moderne tehnologije, organizovala i virtuelnu izložbu fotografija kostima iz predstave (možete je pogledati na veb-sajtu www. angelinaatlagic.com).PageBreak

Kako je danas sve zamućenija granica između mode i kostimografije, pitam je da li možda ima omiljenog kreatora i, dok je kod pitanja gde najčešće kupuje dugo razmišljala, sada kao iz topa odgovara: „Gaultier, Galliano i McQueen! Oni zapravo i nisu modni kreatori, oni su za mene umetnici. Najlepše je to opisao moj prijatelj. Nakon što je pregledao McQueenovu monografiju, kratko je prokomentarisao: ’Ovo je bilo kao da sam pojeo pola kilograma najfinije čokolade!’“ Putovanje kroz stil I u tom trenutku podseća nas da se poslužimo crnom čokoladom. Dok grickamo, nastavljamo priču o filmovima. Kao omiljeni u modnom smislu ističe film Moja Afrika. I ubrzo donosi odevnu kombinaciju u stilu Afrike, tu je slamnati šešir donet sa putovanja, oker čizme kao stvorene za safari i svilena marama na tufne. Zaključujemo da je za ovaj kadar savršen izbor tepih sa zebrinom šarom. Angelina brzo dodaje i knjigu posvećenu crnom kontinentu, koju izvlači iz bogate kućne biblioteke. Dok nastaju fotografije, vodi računa o položaju svetla, kompoziciji i kadrovima. Profesionalac u njoj preuzima vođstvo. Nije joj prijatno ispred kamere, ali kada je iza nje, postaje lider. Ležerno popravlja maramu i polako se oblikuju fotografije koje su danas pred vama. Slika prenosi pravi miks kultura. Avanture sa raznih meridijana donose inspiraciju, a takođe utiču na to da svoj istančani stil izbrusi do perfekcije. Razgledamo njen neobičan nakit i Angelina nehajno nabraja odakle je koji komad donela. U narednih samo nekoliko minuta razgovora uspeli smo da obuhvatimo barem tri kontinenta.

Sama svoj majstor
Modele koji se najbolje uklapaju uz njen karakter i senzibilitet sama je osmislila. Uz podršku krojačica iz pozorišta Angelina ostvaruje svoje ideje. Pokazuje prelepu haljinu u stilu ogrtača sačinjenu od svilenog organdina u golubijesivoj boji i otkriva kako je najviše komplimenta za nju pobrala u Japanu. Zatim oblači egzotičnu kreaciju od svile, tuniku i pantalone sa vezom, koji zajedno deluju kao prava večernja toaleta. Kombinaciji pridodaje i perle, koje revnosno donosi sa putovanja. Nisam izdržala a da ne upitam da li nas možda uskoro očekuje modna kolekcija sa njenim potpisom. Odgovor je kratak: „To bi bilo lepo, ali sada stvarno nemam vremena.“

Trenutno se priprema za još jednu premijeru u Sankt Peterburgu. Uz veliki osmeh otkrila nam je da radi na kostimima za predstavu Romeo i Julija, a da je posle nje u pripremi balet Krcko Orašćić. Posao kao iz bajke? Ne mogu sa sigurnošću da tvrdim, ali jedno je sigurno, posle ove bajkovite epizode nije bilo lako vratiti se na užurbani beogradski asfalt.

P&O
Beograd ili Moskva? Uh! Pa, Beograd. Ali može da bude i Sankt Peterburg.
Bež ili ciklama? Bež.
Svila ili koža? Svila.
Cipele ili torbe? Cipele.

U životu tiha, na sceni snažna, maštoviti perfekcionista Angelina Atlagić kostimografkinja je čiji kostimi ravnopravno uz glumce nose predstavu.