Loše raspoloženje, ili čak depresija, obično su izazvani nizom faktora izvan naše kontrole, kao što su na primer, finansijski problemi, ili težak raskid veze. Ali male odluke koje pravimo svakog dana, takođe utiču na to kako se osećamo, čak mnogo više nego što se pretpostavlja. Srećom, ovo ponašanje može biti izmenjeno, a popularna psihologija se prilično trudi da nas nauči svemu što treba da znamo o tome „kako biti srećan“.

Ovde su izdvojeni saveti, koji ne obećavaju da ćete sutra probuditi srećniji, ali mogu da vam pomognu da se svakog dana osećate malo bolje, bez obzira na to kakve su vas okolnosti snašle. Jer, u pitanju su navike koje, bez sumnje, sabotiraju vaše dobro raspoloženje, te bi bilo dobro da ih se rešite.

Vučete se kad hodate

Način na koji hodate može uticati na to kako se osećate, mada je i obrnut iskaz tačan, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Behavior Therapy and Experimental Psychiatry. Istraživači su zaključili da ispitanici koji su zamoljeni da hodaju sa pogrbljenim ramenima, sa minimumom pokreta ruku, bivaju lošije raspoloženi u odnosu na one koji hodaju odvažno, uspravno i pomalo se šepureći. Šta više, pogrbljeni subjekti u studiji imali su običaj da pamte više negativnih nego pozitivnih stvari.

Popravite raspoloženje odmah: Podignite bradu, zabacite ramena nazad, kako biste zadržali pozitivan pogled na svet oko sebe.

Fotografišete baš SVE

Instagram frikovi, obratite pažnju! Manično fotkanje svega što vam je pred očima može promeni način na koji pamtite proživljene trenutke, tvrdi studija objavljena u časopisu Psychological Science. U okviru istraživanja, ispitanici su otišli u obilazak muzeja, gde su posmatrali eksponate i fotografisali. Po završetku ture, bilo im je daleko teže da se prisete objekata koje su slikali, u odnosu na one koje su samo posmatrali. „Objektiv je veo koji nam zaklanja pogled, a mi nismo ni svesti da se to događa“, kaže klinička psihološkinja Diedra L. Clay.

Popravite raspoloženje odmah: Fokusirajte se na objekte kada fotografišete, ili, još bolje, jednostavno sedite i uživajte u iskustvu, bez potrebe da sve zabeležite kamerom. Upijajte lepotu i učestvujte u onome što se dešava. „To su stvari koje će vas učiniti mentalno jačima“, kaže Clay.

Trpite mobing na poslu

Zadirkivanje koje ste možda trpeli u osnovnoj školi, moglo bi vrlo lako da vas zadesi i na radnom mestu, samo u daleko ozbiljnijem obliku. Oko 35 odsto zaposlenih u SAD-u izloženo je nekoj vrsti maltretiranja na radnom mestu, u određenom trenutku svoje karijere. Više od 70 odsto ljudi je bilo svedok mobinga, kaže prof. dr Erin K. Leonard, psihijatar i autorka knjige Emotional Terrorism: Breaking the Chains of a Toxic Relationship. „Ako vas neko kontinuirano napada i to na mestu gde su vaš ponos i samopouzdanje vrlo važni, to može biti razarajuće za psihu. Ovakva situacija vas čini toliko ranjivim, da vam može biti teško da uopšte ustanete iz kreveta i odete na posao.“

Popravite raspoloženje odmah: Savetuje se da pre svega posetite svog lekara i prodiskutujete o svom fizičkom i mentalnom zdravlju. Kada pažljivo dokumentujete svoju neslavnu situaciju, obratite se HR službi firme za konkretne saveta kako da rešite problem maltretiranja na radnom mestu.

Ne vežbate

Razmislite o ovom podatku: Ako postanete aktivniji tri puta nedeljno, smanjujete rizik od depresije za 19 odsto, navodi studija u časopisu JAMA Psychiatry. Nakon što su pratili život 11.000 osoba rođenih 1958, sve do njihove pedesete godine, beležeći sve simptome depresije i nivo fizičke aktivnosti, istraživači sa Univerzitetskog koledža u Londonu otkrili su snažnu vezu između fizičke aktivnosti i depresije. Već pretpostavljate, aktivne osobe bile su daleko manje izložene depresivnim stanjima.

Popravite raspoloženje odmah: Jednostavno izađite napolje i pokrenite se. To ne mora da bude naročito dugačka aktivnost – prošetajte po kraju, zamenite lift stepeništem, učinite bilo šta, jer će ti pokrenuti i vaš um.

Odugovlačite

Razmislite o obavezama koje večno odlažete. Ako je razlog što su prosto u pitanju dosadne stvari koje ne želite da radite, tu vam već niko ne može pomoći. Ali ako izbegavate zadatke zato što vas čine nervoznim, ili se plašite da ih nećete uspešno završiti, onda prokrastinacija čini celu stvar razarajućom za vaše živce.

Popravite raspoloženje odmah: Pre nego što se konačno latite posla, učinite nešto što će vam pomoći da se opustite – slušajte muziku, idite na trčanje, radite bilo šta što će vas osloboditi anksioznosti. Na ovaj način ćete uneti malo više zabave, a malo manje stresa u celu aktivnost. Osim toga, imajte na umu „nagradu“, odnosno lično zadovoljstvo koje ćete osećati kada završite svoj zadatak.

Ostajete u toksičnoj vezi

„Imam puno klijenata koji dolaze zbog anksioznosti ili depresije, ne shvatajući da je razlog samo tu tome što se nalaze u vrlo lošem odnosu“, kaže Leonard. „To izjeda njihovo samopouzdanje. U takvim situacijama, partner ih obično uverava da su nekompetentni, sebični i td. Ponekad su potrebne godine da osoba shvati da je njena mentalna nestabilnost uzrokovana lošom vezom, u kojoj nisu poštovani i tretirani ispravno.“
Popravite raspoloženje odmah: U ovom slučaju, možda će vam biti potrebno malo pomoći. Prvo, razmislite o tome da li postoje znakovi da se vaš partner ponaša nasilno, a pod tim ne podrazumevamo samo fizičko nasilje.

Zatim, konsultujte ili profesionalca ili bliskog prijatelja/člana porodice koji bi mogao da vam pomogne da postavite stvari na svoje mesto i izvučete se iz loše veze.

Shvatate život previše ozbiljno

Spotaknete se razvaljeni pločnik na ulici i umesto da se nasmejete sami sebi, preplavi vas posramljenost. Ako ovo zvuči kao vi, krajnje je vreme da pronađete nove načine da se više smejete i bolje zabavljate. „Mnogo je istraživanja koja dokazuju benefite smeha na zdravlje,  a to uključuje i mentalno zdravlje“, kaže Leonard. „Smeh je najbrži lek za anksioznost i depresiju.“

Popravite raspoloženje odmah: Poradite na svom smislu za humor i svakog dana potražite nešto od zabavnog sadržaja – bilo da su vam smešne crnohumorne scene ili klasičan slapstick iz TV serija, priuštite to sebi. Možete i povoditi vreme sa decom, ako imate mogućnosti, jer ona uvek imaju fazone koji će vas oraspoložiti.

Ne spavate

„San utiče na sve“, kaže Clay. „Na emotivne i mentalne kapacitete, isto koliko i na telesne funkcije. Spavanje je vreme kada se telo regeneriše i bez toga sistem ne može da funkcioniše ispravno.“

Popravite raspoloženje odmah: Probajte da dokučite zašto ne spavate dobro, a onda preduzmite mere za stvaranje ambijenta pogodnog za miran san.

Nikada niste sami

Između dece, posla, partnera i drugih aktivnosti, ne možete da pronađete momenat za sebe? Leonard ističe koliko je važno izdvojiti vreme koje ćete provesti potpuno sami, bilo da je to deset minuta, sat vremena ili čitav dan. Bez toga, nervoza čini svoje i mentalna nestabilnost ozbiljno preti, kaže Leonard.

Popravite raspoloženje odmah: Bukvalno zakažite sastanak sebi i nemojte da ispalite.

Ne razgovarate sa ljudima

Ako prevashodno koristite poruke, Facebook i druge društvene mreže za komunikaciju sa prijateljima, zapravo vam nedostaje pravog kontakta sa ljudima – a ćaskanje sa prodavcem u pekari svakog jutra se svakako ne računa.

„Društvene mreže služe za zabavu, a tu nema prave konverzacije koja nam dozvoljava da razumemo ljude. Takva komunikacija umanjuje naše iskustvo i osećajte“, kaže Clay.

Popravite raspoloženje odmah: „Na kraju dana, broj followera nije bitan, ali broj prijatelja jeste“, kaže Clay. Bez obzira što ste apsolutno u toku sa svim svakodnevnim zbivanjima, nađite se na piću sa prijateljicom večeras.

Multitaskujete

Svi u određenoj meri upadamo u zamku multitaskinga: ručamo za stolom, skrolujemo Facebook dok gledamo televiziju i kuckamo se na Viberu manje više konstantno. Istraživanja su pokazala da iako mnogi veruju da su produktivniji kada rade više stvari istovremeni, to zapravo nije slučaj – to nas samo drži pod većim stresom, nesvesni smo stvari koje se dešavaju oko nas i nismo u stanju da komuniciramo efikasno.

Popravite raspoloženje odmah: Vrlo je jednostavno, zapravo. Isključite mobilni, ne palite TV, obratite pažnju na radnju koju obavljate i na sve što se dešava oko vas. Ako dozvolite mozgu da procesuira sve što vam se dešava u realnom vremenu, radeći jednu po jednu stvar, ali bez izveštaja o istoj na društvenim mrežama, mogla bi da bude najbolja stvar koja vam se u poslednje vreme dogodila.

Izvor: time.com