Kafa sa prijateljicom čuva mozak od demencije: Kako druženje donosi dugovečnost?

Usamljenost povećava rizik od demencije. Saznajte kako druženje može pozitivno uticati na vaše mentalno zdravlje. Dodajte Elle u vaš Google izbor
Svakodnevna kafa sa kolegama ili nedeljni ručak su mnogo više od običnog druženja - oni mogu pomoći da mozak ostane aktivan i zdrav. Foto: All Film Archive/Warner Bros. Television / Mary Evans Picture Library / Profimedia

Naučna istraživanja otkrila su jednu važnu korist druženja. U svetu u kojem nas društvene mreže i različite aplikacije sve češće navode da razgovaramo sa mašinama umesto da komuniciramo licem u lice, brojna istraživanja potvrđuju da su društveni kontakti važni za očuvanje mozga, sprečavanje kognitivnog opadanja i zdravog starenja.

Sa druge strane, društvena izolacija povezana je sa većim rizikom od demencije, depresije i anksioznosti. Ona može da pokrene upalne procese i hronični stres, koji vremenom utiču na pažnju, sposobnost rasuđivanja i pamćenje.

Značajna razlika

ELLE Italia navodi rezultate Framingham Heart studije, jednog od najdužih istraživanja ove vrste, koji pokazuju da je usamljenost povezana sa većim rizikom od razvoja demencije. Ljudi koji su se osećali usamljeno imali su 54 odsto veći rizik da u narednih deset godina razviju demenciju, dok je kod mlađih od 80 godina rizik bio čak trostruko veći. Usamljenost je povezana i sa slabijim funkcijama mozga, većom atrofijom i promenama u beloj masi mozga. Zbog toga stručnjaci savetuju održavanje društvenih kontakata i izbegavanje socijalne pasivnosti i izolacije koje mogu podstaći savremeni način života i tehnologija.

U galeriji otkrijte najbolje knjige o prijateljstvu.

Zato su i svakodnevna kafa sa kolegama ili nedeljni ručak mnogo više od običnog druženja - oni mogu pomoći da mozak ostane aktivan i zdrav. Druga istraživanja takođe su pokazala direktnu vezu između društvenih odnosa i dužeg životnog veka. Studija objavljena u časopisu Heart 2016. godine pokazala je da društvena izolacija i usamljenost povećavaju rizik od koronarne bolesti srca za 29 odsto, a rizik od moždanog udara za 32 odsto.

Kako da se više i kvalitetnije družimo?

Stručnjaci savetuju da redovno odvajamo vreme za druženje sa prijateljima i porodicom, bilo kroz zajedničke večere, šetnje ili telefonske razgovore. Dobar način da upoznamo nove ljude jeste i uključivanje u grupne aktivnosti, poput joge, kuvanja, učenja jezika ili fotografije, kao i volontiranje u lokalnim organizacijama i učešće na kulturnim događajima, koncertima i radionicama. Timskim sportovima, poput fudbala i košarke, možemo razvijati osećaj zajedništva i stvarati nova prijateljstva, dok klubovi ljubitelja knjiga i filmova pružaju priliku za razgovore i razmenu mišljenja. Korisno je i uključivanje u obrazovne ili kulturne projekte kroz pomoć drugima, jer takve aktivnosti doprinose osećaju svrhe i stvaranju odnosa zasnovanih na poverenju.