Laktoza – kako dolazi do intolerancije, koji su simptomi i kako se leči? Totally Wellness odgovara na najčešća pitanja

Najčešći uzroci za pojavu intolerancije na laktozu uključuju genetske faktore, gde smanjenje proizvodnje laktaze obično nastaje tokom odrastanja kao prirodan proces, ali može se javiti i kao posledica povrede creva, infekcija ili drugih zdravstvenih stanja.

Pexels/Cottonbro

Intolerancija nalaktozu je čest problem koji pogađa mnoge ljude širom sveta. Važno je razumeti šta uopšte je laktoza, za šta je
odgovorna u organizmu, te kako prepoznati i lečiti intoleranciju na nju. Kroz ovaj tekst ću detaljno objasniti sve aspekte intolerancije na laktozu, uključujući uzroke, simptome, dijagnostiku i savete za ishranu.

Šta je laktoza?

Laktoza je vrsta šećera koja se prirodno nalazi u mleku i mlečnim proizvodima. Hemijski gledano, laktoza je disaharid, što znači da je sastavljena od dva jednostavna šećera: glukoze i galaktoze. Kada se konzumira, enzim laktaza, koji se proizvodi u tankom crevu, razlaže laktozu na ove jednostavnije šećere kako bi ih telo dalje moglo apsorbovati.

Laktoza i njega uloga u organizmu

Laktoza je disaharid koji se nalazi u mleku i mlečnim proizvodima, a njena uloga u organizmu je višestruka i izuzetno važna, naročito u ranoj fazi života. Kod novorođenčadi i male dece, laktoza služi kao primaran izvor energije zbog svoje sposobnosti da se brzo razgradi u jednostavne šećere, glukozu i galaktozu, koje su lako dostupne ćelijama tela za proizvodnju energije. Osim toga, laktoza pomaže u apsorpciji kalcijuma, fosfora i drugih minerala, što je ključno za razvoj i jačanje kostiju i zuba.

U crevima, laktoza igra značajnu ulogu u podršci zdravlju crevne flore. Kada se laktoza razlaže, proizvodi kratkolančane masne kiseline koje hrane korisne bakterije, kao što su bifidobakterije i laktobacili. Ove korisne bakterije pomažu u održavanju ravnoteže mikrobioma, što je važno za pravilno varenje hrane, jačanje imunološkog sistema i prevenciju rasta patogenih mikroorganizama. U zdravom crevnom mikrobiomu, laktoza može doprineti boljoj funkciji creva i smanjenju upalnih procesa.

Međutim, važno je napomenuti da neki ljudi mogu imati nedostatak laktaze, enzima koji razgrađuje laktozu, što može dovesti do problema poput nadutosti, gasova i dijareje. Ovi problemi se nazivaju intolerancija na laktozu i mogu se upravljati smanjenjem ili izbegavanjem mlečnih proizvoda ili upotrebom proizvoda sa dodatnim laktazama.

Koji su najčešći uzroci za pojavu intolerancije na laktozu?

Intolerancija na laktozu se javlja kada telo ne proizvodi dovoljno enzima laktaze, koji je ključan za razgradnju laktoze, šećera prisutnog u mleku i mlečnim proizvodima. Kada laktaza nije prisutna u dovoljnim količinama, laktoza ostaje neregistrovana u crevima, gde se bakterije razlažu, proizvodeći gasove i kiseline koje mogu izazvati neprijatne simptome kao što su nadutost, bolovi u stomaku i dijareja.

Najčešći uzroci za pojavu intolerancije na laktozu uključuju genetske faktore, gde smanjenje proizvodnje laktaze obično nastaje tokom odrastanja kao prirodan proces, ali može se javiti i kao posledica povrede creva, infekcija ili drugih zdravstvenih stanja. Infekcije creva, upalne bolesti creva, i poremećaji poput sindroma iritabilnog creva ili celiakije mogu oštetiti crevnu sluzokožu i smanjiti proizvodnju laktaze, što dovodi do sekundarne intolerancije. Važno je razumeti potencijalne uzroke ove intolerancije jer to može pomoći u blagovremenom prepoznavanju simptoma i primeni odgovarajućih mera za lečenje ovog stanja.

Laktoza i vrste intolerancije

Laktoza je šećer prisutan u mleku i mlečnim proizvodima, a intolerancija na laktozu nastaje kada telo ne može adekvatno da razgradi ovaj šećer zbog nedostatka enzima laktaze.

Postoji nekoliko vrsta intolerancije na laktozu, koje se razlikuju po uzrocima i vremenu nastanka. Primarna intolerancija na laktozu se razvija postepeno kako telo prirodno smanjuje proizvodnju laktaze nakon detinjstva. Sekundarna intolerancija nastaje kao posledica bolesti ili povrede tankog creva koje oštećuju sluzokožu i smanjuju proizvodnju laktaze. Urođena intolerancija na laktozu je retka i prisutna od rođenja zbog genetskog defekta koji sprečava proizvodnju laktaze, čineći čak i majčino mleko teško svarljivo za novorođenčad. O svemu pišem detaljnije u nastavku.

Primarna intolerancija na laktozu

Primarna intolerancija na laktozu je najčešći oblik ove intolerancije i obično se javlja postepeno tokom detinjstva ili adolescencije. Ova vrsta intolerancije je genetski predodređena i vezana je za smanjenje proizvodnje enzima laktaze kako osoba odrasta. Dok većina novorođenčadi proizvodi dovoljno laktaze za probavu mleka, nivo enzima prirodno opada nakon dojenja, što može uzrokovati simptome intolerancije na laktozu u odrasloj dobi.

Sekundarna intolerancija na laktozu

Sekundarna intolerancija na laktozu nastaje kao rezultat oštećenja sluzokože tankog creva usled bolesti ili povreda. Stanja poput celijakije, Kronove bolesti ili različitih crevnih infekcija mogu oštetiti crevnu sluzokožu i smanjiti proizvodnju laktaze. Ovaj oblik intolerancije može biti privremen, a simptomi se obično povlače kada se osnovna bolest ili povreda leči, ali u nekim slučajevima može trajati duže i zahtevati kontinuirano izmenjen režim ishrane.

Urođena intolerancija na laktozu

Urođena intolerancija na laktozu je vrlo retka i javlja se zbog genetskog defekta koji sprečava proizvodnju laktaze od rođenja. Deca sa ovom vrstom intolerancije ne mogu razgraditi laktozu iz majčinog mleka ili formule, što može dovesti do ozbiljnih gastrointestinalnih problema odmah nakon rođenja. Ova stanja zahtevaju striktno izbegavanje laktoze i često se leče specijalizovanim formulama koje ne sadrže laktozu.

Pexels/Cottonbro 

Koji su najčešći simptomi intolerancije na laktozu?

Intolerancija na laktozu može uzrokovati niz neprijatnih simptoma koji se javljaju kada telo nije u stanju da razgradi laktozu, šećer prisutan u mleku i mlečnim proizvodima. Ovi simptomi su rezultat fermentacije laktoze u crevima, što dovodi do različitih probavnih problema, a u nastavku izdvajam najčešće simptome koji se mogu javiti kod osoba sa intolerancijom na laktozu.

Nadutost i gasovi

Kada telo ne može da razgradi laktozu, ona dospeva do debelog creva gde je fermentišu bakterije. Ova fermentacija proizvodi gasove koji mogu izazvati nadutosti i nelagodnost u stomaku. Nadutost može biti praćena osećajem pritiska i težine u stomaku.

Grčevi u stomaku

Nerazgrađena laktoza u crevima može izazvati grčeve i bolove u stomaku, koji mogu biti vrlo neprijatni. Ovi grčevi se javljaju zbog kontrakcija crevnih mišića dok telo pokušava da se izbori sa prisustvom laktoze.

Dijareja

Fermentacija laktoze u crevima može povući vodu u creva, što rezultira dijarejom. Povećana količina tečnosti u crevima može uzrokovati česte i tečne stolice, što može dovesti do dehidratacije i nelagodnosti.

Osećaj mučnine

Neki ljudi sa intolerancijom na laktozu mogu osećati mučninu nakon konzumacije mlečnih proizvoda. Ovaj osećaj mučnine može biti praćen osećajem nelagodnosti u stomaku i povremenim povraćanjem.

Koji su saveti za osobe sa intolerancijom na laktozu?

Izbegavanje mlečnih proizvoda

Izbegavajte mlečne proizvode, mleka, jogurte i sladoled, te određene vrste sira koje sadrže velike količine laktoze. Jogurt i tvrdi sirevi često sadrže manje laktoze i mogu biti lakši za varenje.

Koristite enzim laktazu

Enzimi laktaze u obliku dodatka ishrani mogu pomoći u razgradnji laktoze prilikom konzumacije mlečnih proizvoda. Obično se unose pre obroka koji sadrži laktozu.

Birajte fermentisane mlečne proizvode

Fermentisani mlečni proizvodi, poput kefira, često sadrže manje laktoze i mogu biti podnošljiviji za varenje.

Koje su alternative za konzumiranje običnog mleka?

Bademovo mleko

Bademovo mleko je popularna alternativa bez laktoze, bogata vitaminima i mineralima.

Sojino mleko

Sojino mleko je hranjivo i sadrži slične količine proteina kao kravlje mleko, ali bez laktoze.

Pirinčano mleko

Pirinčano mleko je blagog ukusa i lako svarljivo, ali sadrži manje proteina.

Ovseno mleko

Ovseno mleko je kremasto i hranljivo, sadrži vlakna koja pomažu probavu.