Da li si spremna na računicu?

Žene u proseku godišnje imaju od 11 do 13 menstruacija i koriste 2 pakovanja menstrualnih uložaka po mesecu. Sve više i manje od toga može dovesti do različitih poremećaja neredovne menstruacije. U tom proseku, žena menstruira 35 do 45 godina, više od 460 puta u životu, oko 2736 dana što iznosi oko 7,5 godina.

Prosečna dužina ciklusa kod žene iznosi od 21. do 35. dana, dok je prosečna dužina menstruacije 5- 7 dana. U ovim računicama žena tokom jedne menstruacije izgubi 30- 40 ml krvi, što predstavlja 2 do 3 kašike krvi, a ako je u pitanju veći gubitak krvi onda može izgubiti i 60- 80ml krvi.

A sada, da li si spremna da se suočiš s posledicama menstrualnog siromaštva?

Količina krvi koja se gubi za vreme menstruacije razlikuje se od žene do žene, kao i većina aspekata mesečnog ciklusa. Ono što je za neku ženu obilno za tebe može biti redovno krvarenje, pa je zato važno da svakog meseca pratiš svoju menstruaciju, i ukoliko primetiš bilo kakve promene savetujemo da zakašeš pregled kod ginekologa. Međutim, svaka žena u toku meseca nije u mogućnosti da sebi priušti osnovne higijenske proizvode za brigu o higijeni i menstruaciji. 

Jedno istraživanje pokazalo je da svakodnevno preko 300 miliona žena širom sveta ima menstruaciju, dok se procenjuje da oko 500 miliona žena nema pristup menstrualnim proizvodima i adekvatnim prostorima u kojima mogu voditi brigu o svojoj higijeni.

Dok menstuacija predstavlja fiziološki proces koji je neizostavan za razvoj i funkcionisanje života žene u određenim godinama, u mnogim društvima i zajednicama menstrualno siromaštvo predstavlja stigmu, kulturološki tabu i zanemarenu krizu koja ne samo da utiče na svakodnevni život žene već i na njeno zdravlje.

Kako dolazimo do Svetskog dana menstrualne higijene?

Kao što smo i rekle, nepristupačnost obrazovanja o menstrualnoj higijeni, menstrualnom zdravlju, menstrualnim proizvodima, pink taksama, prepoznavanju uzroka nastanka menstrualne stigmatizacije, samo su neki od razloga nastanka ove krize. Zbog toga se 28. maj od 1987. godine obeležava kao Dan menstrualne higijene koji je uspostavljen s ciljem podizanja svesti o važnosti upravljanja menstrualnom higijenom na globalnom nivou.

Ovaj datum, nije usmeren samo na razbijanje tabua i stigme koja se veže za menstruaciju već podiže svest i o tome koliko taj proces utiče na svaki segment njenog/našeg života i ako o tome ne vodimo računa, moguće je doći do određenih komplikacija.

Zašto su u Srbiji najskuplji menstrualni ulošci
Pexels/Karolina Grabowska 

Da li je menstruacija ekonomična?

Poboljšanje menstrualne higijene i obezbeđivanje pristupa pristupačnim menstrualnim proizvodima mogu pomoći da se devojčicama i ženama poboljša pristup obrazovanju, otvarajući više opcija za poslove, unapređenja i preduzetništvo, čime se oslobađaju doprinosi žena ukupnoj ekonomiji, umesto da provode vreme kod kuće jer nisu u mogućnosti da sebi priušte ove proizvode. Pored toga, proizvodi za žensku higijenu su industrija vredna više milijardi dolara, koja, ako se pravilno iskoristi, može stvoriti prihod za mnoge i značajno podstaći ekonomski rast.

Devojke koje napuste školu imaju ograničene mogućnosti zapošljavanja i često se rano udaju i počnu da rađaju decu, dodatno smanjujući njihove mogućnosti za sticanje prihoda.

Žene kojima nedostaju sanitarni objekti prilagođeni na radnom mestu gube plate za dane rada propuštenih tokom menstruacije i smatraju se nepouzdanim radnicima, što umanjuje mogućnosti za napredovanje. Međutim, tokom maja prošle godine mogućnost za rad i napredovanje, ali i brigu o svom menstrualnom zdravlju ostvarile su žene u Španiji koje imaju mogućnost plaćenog menstrualnog odsustva. Zakon daje pravo na trodnevno menstrualno odsustvo – sa mogućnošću produženja na pet dana – moći će da ga koriste žene koje tokom ovog perioda imaju jake menstrualne bolove. Za odsustvo je potrebna lekarska izjava, a javni sistem socijalnog osiguranja će platiti račun.

Zbog finansijskih ograničenja ili ograničenog tržišta, mnoge devojke i žene nisu u mogućnosti da pristupe adekvatnim menstrualnim proizvodima. Bilo da koriste menstrualne uloške, čašice, tampone ili gaćice, na sve ove proizvode utiče fenomen na tržištu koji se naziva pink taksa.

Menstruacija ne zavisi od društvenih i ekonomskih promena, ona se dešava i ima svoje zahteve i potrebe, kao što su menstrualni higijenski proizvodi. Međutim, poštovanje tih potreba zavisi od društvenih i ekonomskih promena. One mogu uticati na ponudu na tržištu, mogućnost odabira dobrog proizvoda, kvalitet proizvoda, a ono najvažnije, utiču na cenu. Tada se na tržištu pojavljuje fenomen pink takse.

Pandemija kao i ostale situacije u svetu, veoma su uticale na porast cena menstrualnih proizvoda. Prosečna cena pakovanja uložaka tokom naše prve ankete koju su imale priliku da popunite studentkinje Filozofskog fakulteta 2021. godine, bila je 220 dinara dok ona danas varira od 300 do 600 dinara. Na pitanje koje se odnosi na prosečnu cenu menstrualnih proizvoda i količinu novca koju troše na menstrualne proizvode koje glasi - Kako se osećaš povodom toga? 69% ispitanica se oseća loše povodom visine cena na menstrualne proizvode, 29% je ravnodušno dok se samo 1% ispitanica oseća dobro po pitanju visine cene menstrualnih proizvoda.

Pink taksa ili porez na roze predstavlja fenomen na svetskom tržištu koji pogađa žene.

Iako faktički nije roze ni taksa, ona predstavlja specifične i diskriminatorske cene proizvoda i usluga koje se namenjene ženama. To znači da proizvođači i kompanije potpuno isti proizvod koji može biti namenjen i muškarcima (brijači, proizvodi za negu, odeća, obuća, dečije igračke…) proizvode u jarkim roze bojama, koji samim tim imaju više cene zbog psihologije koju koriste tokom proizvodnje i prodaje svojih proizvoda.

U Srbiji osnovni higijenski proizvodi oporezivani su sa 20% PDV-a kao i u većini sveta gde se ovi proizvodi smatraju luksuznim proizvodima, a ne osnovnom ljudskom potrebom. Međutim, zajedno s Albanijom, ova visina poreza stavlja nas na prvo mesto u odnosu na zemlje regiona. Nakon pandemije, neke zemlje regiona bavile su se pitanjem smanjenja poreza, dok je u velikom broju zemalja sveta ovaj porez ukinut.

Kako smo si uključeni u ovu borbu?

Ženska inicijativa „Roze Zastava“ se već tri godine bavi pitanjem menstrualnog siromaštva, smanjenja pink taksi, edukovanjem i rada na ukidanju stigmatizacije ove veoma važne teme.

Veliki broj edukacija kako u srednjim školama, tako i na fakultetima, doneo je saradnje koje ostvaruju mogućnost obezbeđivanja menstrualnih higijenskih proizvoda, uskoro za sve fakultete Univerziteta u Republici Srbiji.

Našoj borbi pridružila se i Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković koja je poslala inicijativu za smanjenje poreza na sve menstrualne proizvode Ministarstvu finansija, na osnovu našeg prvog istraživanja na Filozofskom fakultetu iz 2021. godine, što je sjajan podsticaj za dalje osnaživanje studentkinja na fakultetima širom naše zemlje.

Ono kako i ti možeš pomoći u smanjenju stigmatizacije i borbi za dostojanstven život žena i brigu o menstrualnoj higijeni jeste da svakodnevno slobodno i hrabro pričaš o ovoj temi, informišeš se iz pravih i istinitih izvora, učiš od starijih da bi učila mlađe, uključuješ i muškarce iz svog okruženja i svesno staješ na put internalizovanoj mizoginiji.