Gaslighting je pojava koja se infiltrira u sve društvene sfere. Od romantičnih veza do profesionalnih odnosa, ova tehnika manipulacije podrazumeva dovođenje u pitanje reči, sećanja, iskustava i mentalnog stanja druge osobe - najčešće žene. „Nemaš pojma o čemu pričaš“, „ne shvataj to lično“, „jesi li sigurna da si dobro?“, samo su neke od omiljenih fraza manipulatora (gaslighters).
Iako ovu inverziju krivice najčešće koriste narcisoidne strukture ličnosti kako bi uspostavile kontrolu nad svojim žrtvama, određene osobe imaju tendenciju da ovo oružje okrenu protiv sebe. Tada govorimo o self-gaslightingu ili „mentalnoj auto-manipulaciji“.
Reprodukovanje narativa zlostavljača
Biti žrtva psihološke manipulacije može dovesti do toga da osoba počne da reprodukuje isti obrazac na sebi, navodi se u članku magazina Psychology Today. Naime, self-gaslighting se javlja kada žrtva konačno integriše i internalizuje diskurs svog zlostavljača: tada sama reaktivira mehanizme omalovažavanja, minimiziranja i distorzije sopstvene realnosti.
„Gaslighting je kada vas neko manipuliše kako bi vas naveo da posumnjate u sopstvenu realnost, dok je auto-gaslighting proces u kojem to isto činite sami sebi“, objašnjava američka terapeutkinja Lauren Auer za magazin Time. Ona dodaje: „Do ovoga često dolazi jer ste internalizovali taj obezvređujući glas koji je sada postao vaš unutrašnji glas, pretvarajući vas u sopstvenog najvećeg skeptika. Pre nego što bilo ko drugi dobije priliku da vas invalidira, vi to već uradite sami sebi.“
„Možda ono što sam proživela i nije bilo tako strašno“
Mentalna auto-manipulacija se u unutrašnjem monologu manifestuje kroz formulacije poput: „Možda to što sam doživela nije bilo toliko strašno“, „da sam jača, ovo me ne bi pogodilo“ ili „sigurno nije mislio ono što sam ja razumela“.
Lauren Auer pravi jasnu distinkciju između zdrave introspekcije i self-gaslightinga.
„Introspekcija je autentičan proces koji podrazumeva pitanja kao što su: ’Koja je moja uloga u svemu ovome? Da li sam mogla da postupim drugačije? Koju lekciju mogu da izvučem?’ Ona je utemeljena u realnosti“, ističe terapeutkinja. „Tu ne poričemo ono što se dogodilo, niti ono što smo osetili; tražimo razumevanje. Nasuprot tome, auto-manipulacija je puna prezira prema sebi i sastoji se od apriornog negiranja sopstvenog iskustva.“
Kako se osloboditi začaranog kruga?
Prema rečima Jill Vance, kliničke psihološkinje, self-gaslighting je zapravo mehanizam odbrane koji proističe iz prošlih iskustava u kojima su naše emocije i osećanja bili invalidirani, bilo tokom detinjstva, na radnom mestu ili u toksičnim partnerskim odnosima.
Međutim, ovakvo ponašanje može ozbiljno narušiti samopouzdanje, interpersonalne odnose i sposobnost donošenja odluka. Da bi se prekinuo ovaj toksični ciklus, neophodno je identifikovati trenutke auto-manipulacije posmatranjem somatskih reakcija odnosno reperkusija na telu.
„Ako je anksioznost prisutna, ona je tu da nas zaštiti. Zato je ključno imenovati ono što osećamo i validirati sopstveno iskustvo“, naglašava Ashley Pena, klinička socijalna radnica. Učenje postavljanja granica i sposobnost da se kaže „ne“ podjednako su važni alati na putu oslobađanja od ovog oblika nasilja nad sobom.